Primeri iz prakse

U početku beše reč
-radionica za roditelje-

Radionica „U početku beše reč” namenjena je roditeljima učenika od 1. do 4. razreda. Osnovna ideja radionice je nastala sa ciljem unapređivanja znanja o važnosti izgovorenih reči u svakodnevnoj komunikaciji sa decom kao i shvatanje važnosti uloge roditelja na psihološki razvoj dece, usvajanjem novih modela i obrazaca ponašanja. Realizovana je sa roditeljima učenika trećeg razreda u dve različite škole. Radionicu je pohađalo četrdeset devet roditelja. Vreme trajanja radionice je šezdeset minuta.

 

Očekivani efekti radionice su bili da roditelji shvate važnost podrške u postizanju uspeha njihove dece. Kroz realizaciju planiranih aktivnosti roditelji su sagledavali dosadašnji način komunikacije i uočavali uticaj prisutne emocije kako na lična postignuća tako i na postignuća njihove dece. Bilo nam je važno da roditelji iskažu svoja osećanja i osposobe se da prepoznaju emocije njihove dece kao i načine kanalisanja istih. Zadatak radionice je bio da roditelji uoče važnost svake izgovorene reči na psihološko i fizičko stanje njihove dece.

 

Kao autori radionice uočili smo nedovoljnu informisanost roditelja o posledicama izgovorenih reči i njihovog uticaja na psihološki razvoj deteta, kao i o posledicama do kojih neadekvatna komunikacija dovodi. Realizacijom aktivnosti koje su za cilj imale buđenje svesti roditelja postigli smo zadovoljavajuće efekte.

 

U uvodnom delu radionice roditelji su odgledali film „Moć reči” koji ima veoma jaku emotivnu poruku o važnosti odnosa roditelja prema detetu kao i uticaja reči na kompletan život deteta. Ideja aktivnosti je buđenje emocije i stvaranje osećaja lične roditeljske odgovornosti.

Aktivnost 1.
Roditelji dobijaju zadatak da na stikeru napišu trenutno prisutnu emociju nakon odgledanog filma. Analiziraju se odgovori kao i posledice postupka majke na dalji tok života Edisona.

U glavnom delu radionice roditelji su radili u dve grupe.

Aktivnost 2.
Zadatak za prvu grupu je bio da napišu poslednje dve rečenice koje su uputili svojoj deci u stanju ljutnje. Druga grupa je imala zadatak da napiše dve rečenice koje su uputili svojoj deci u stanju sreće. Analizom odgovora važno je podsticati roditelje na razmenu iskustva i stavova.
Kroz ovu aktivnost je značajno da roditelji preispitaju način na koji se obraćaju deci u svakodnevnoj komunikaciji i ožive osećanja koja kod dece takvim rečima mogu da izazovu.

Aktivnost 3.
Zadatak za roditelje je da se sete jedne rečenice koju im je neko uputio, a da su se u tom trenutku osetili loše (Roditeljima se postavljaju pitanja: Da li vam je bilo lako da se setite rečenica? Da li mislite da se ljudi odnose ležerno prema rečima?).

Aktivnost 4.
Roditelji na stikere pišu poruke iz detinjstva koje su obeležile dalji tok njihovog života.

Iako u zahtevu zadatka nije navedeno da li se pišu pozitivne ili negativne poruke, svi učesnici su napisali nepoželjne poruke. Kao posledicu toga su naveli uglavnom loše izbore partnera i zanimanja, što je dovelo do stvaranja osećaja nesigurnosti i narušene slike o sebi. Cilj ove aktivnosti je bio je da učesnici, prema trenutnim emocijama procene, koje su im poruke u datom trenutku dominantne u podsvesti. Važno je doći do toga koliko su te, naizgled bezazlene poruke, uticale na njihove živote i koliko je važno da vode računa koje poruke šalju svojoj deci.

Aktivnost  5.

Roditeljima se čitaju reči velikih mislilaca i narodne poslovice (Reč je najmoćnije oružje koje koje kao ljudsko biće posedujemo; Reči ulaze u naš um i menjaju naša verovanja; Lepa reč i gvozdena vrata otvara i dr.)

Aktivnost 6.
Realizator čita tekst Oca Tadeja o majci koja je izgubila dete.

Aktivnost 7.
Cilj ove aktivnosti je shvatanje važnosti uticaja reči na čovekovo telo. Realizator izvodi vežbu sa roditeljem. Roditelj treba da zažmuri i podigne jednu ruku (odruči). Prvi zadatak je da zamisli sebe u trenutku kada je bio najneuspešniji u životu dok realizator pokušava da mu spusti ruku. Zatim ponavljamo vežbu samo sa prisutnošću emocije kada je bio najuspešniji u životu. Ono do čega dolazimo je da u prisutnosti emocije uspeha ruku učesnika gotovo da ne možemo spustiti. Time se šalje jasna poruka roditeljima o mogućnosti slabljenja ličnosti deteta kako emotivnog, tako i fizičkog kada ga umesto hrabrenja zatrpavamo ishitrenim rečima omalovažavanja.

Aktivnost 8.
Završna aktivnost za roditelje „Izrada drveta lepih reči”. Učesnici na stikere pišu što više lepih reči koje će u narednom periodu češće govoriti svom detetu a voleli bi da su ih češće slušali u svom odrastanju.

Predlozi upućeni roditeljima su:

  • Jedan dan obratite pažnju na sopstveni govor i govor drugih ljudi;
  • Svakog dana izgovorite vašem detetu lepe i podsticajne rečenice i ulepšajte mu TRENUTNO DAN, A DUGOROČNO ŽIVOT;
  • Reči ne oduzimaju puno vremena, ne koštaju ništa, a ipak sa njima možemo značajno unaprediti život našeg deteta, naš vlastiti život i život ljudi u našem okruženju.

Autori:
Sanela Krstić, pedagoški savetnik
Ljilja Ikonić, učiteljica
Maja Mladenović, profesor biologije

Sanela Krstić, diplomirani master učitelj, sa zvanjem pedagoškog savetnika. Rođena 26.12.1983. godine u Valjevu. Godine 2008. završila osnovne i master studije na Učiteljskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Zaposlena u OŠ „Sava Kerković” u Ljigu, sa 12 godina radnog iskustva u nastavi. Autor i realizator tri akreditovane obuke od strane MPNTR-a, sa preko 80 realizacija. Nazivi obuka su: „Učenje u ambijentu je najproduktivnije na svetu”, „Od projektne nastave ka učeničkom preduzetništvu” i „Umetnost vaspitanja”. Mentor i realizator programa od javnog interesa „Razvoj međupredmetnih kompetencija” i autor preko pedeset stručnih i istraživačkih radova. Recezent je pet udžbenika i priručnika. Spoljni saradnik ZUOV-a za pripremu specifičnih programa obuke nastavnika svih obaveznih predmeta u osnovnim i srednjim školama.

Ljiljana Ikonić, nastavnik razredne nastave. Rođena 29.4.1968. godine u Šapcu. Pedagošku akademiju završila 1989. godine u Šapcu. Zaposlena u OŠ „Sava Kerković” u Ljigu, sa 30 godina radnog iskustva. Entuzijasta i autor velikog broja radionica za roditelje. Saradnja na nivou ustanove i lokalne zajednice je izrodila veliki broj projekata koji su nagrađivani na smotrama stavralaštva učitelja.

Maja Mladenović, profesor biologije. Rođena 23.12.1978. godine u Beogradu. 2003. godine završila Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu. Zaposlena u OŠ „Desanka Maksimović” u Valjevu. Uživa u radu sa decom i trudi se da prati njihova interesovanja. Svakodnevno usavršava svoje kompetencije učenja i podučavanja koje su preduslov uspeh i zadovoljstva.