Primeri iz prakse

Drugarstvo i druženje u školi i van nje

Specifični ciljevi:

  • razumevanje potreba svakog ljudskog bića i važnosti druženja;
  • objašnjenje izraza „srodna duša”;
  • isticanje moralnih vrednosti koje se stiču i razvijaju u druženju i
  • osposobljavanje učenika za uspostavljanje drugarstva i razumevanje važnosti druženja, prepoznavanje srodne duše, primena naučenog u rešavanju problema u svakodnevnom životu.

Ishodi:

Učenici će biti u stanju da:

  • uoče i razumeju problem otuđenosti svog drugara;
  • navedu uzroke i posledice tog problema i
  • navedu aktivnosti za rešavanje problema i opšti cilj.

Oblici rada:

Frontalni, grupni, individualni

Sredstva i pomagala:

Nastavni listovi, hamer….

Metode rada:

Dijaloška, istraživačka, drvo problema i drvo cilja, stvaralačka, rešavanje problema

Ključni pojmovi:

Potrebe za sigurnošću, pripadnošću, uvažavanjem i samoostvarenjem, drugarstvo, druženje, srećno detinjstvo, radost povodom odlaska u školu, zdravi porodični odnosi, srodna duša, prihvatanje

Aktivnosti nastavnika:

Proverava da li učenici razlikuju potrebe; motiviše učenike podsticajnim pitanjima da izlistaju i razvrstaju svoje potrebe, podstiče učenike da uoče razliku između drugarstva i druženja navodeći adekvatne primere, raspituje se da li se i koliko učenici međusobno druže, proverava da li učenici znaju za izraz „srodna duša” i značenje tog izraza, proverava da li u odeljenju postoji neko ko se ne druži sa ostalima i nema nijednog drugara, priprema i daje zadatke grupama, nadzire rad grupa, proverava rezultate do kojih su učenici došli grupnim oblikom rada i upisuje ih na hamere na kojima su drvo problema i drvo cilja, komentariše, daje povratnu informaciju, ističe ključne reči.

Aktivnosti učenika:

Navode svoje potrebe, izlažu ideje o razlici između drugarstva i druženja, odgovaraju na pitanja, ističu problem koji imaju u odeljenju, navode uzroke uočenog problema, razumevaju i navode posledice problema, navode rešenje problema, aktivnosti koje treba preduzeti za rešenje i opšti cilj.

Pedagoška situacija:

Učenik 6/1 Milan Petrović (ime i prezime učenika su izmenjeni) potiče iz raseljene porodice. Živi u kući sa majkom, ocem, babom i dedom. Porodica živi u teškim uslovima.
Pred kraj prvog polugodišta trećeg razreda učenik je prešao u našu školu. Od dokumentacije o prethodnom školovanju, dostavljeno nam je samo svedočanstvo sa nedovoljnim ocenama iz svih nastavnih predmeta i 900 neopravdanih izostanaka.
Milan je preveden u četvrti razred kao neocenjen usled velikog broja izostanaka. Učenik se prvi put pojavio na nastavi sa svojim roditeljima, vidno uznemiren, bled i preplašen. U školu uvek dolazi sa majkom koja sedi u holu škole, ispred učionice u kojoj Milan pohađa nastavu, od prvog do poslednjeg časa.
Učiteljica je roditeljima sugerisala da potraže pomoć psihologa, što je majka odbila smatrajući da je to nepotrebno i da porodica dobro funkcioniše, iako navodi da se on ni kod kuće ne odvaja od nje, da se uspaniči čak i dok je ona u toaletu.
Milan je u petom razredu nastavio da se ponaša na neuobičajan način. U školu je dolazio sa majkom koja je za vreme časova sedela u školskom hodniku ispred učionice, a za vreme odmora, Milan bi izlazio iz učionice i vreme provodio sa majkom. Dečaci tvrde da Milan voli fudbal i da ga oni zovu da se igra sa njima, ali da to Milan retko čini, jer se majka plaši za njegovo zdravlje i bezbednost. Voleli bi da se više druži sa njima, pokušavaju da ga zainteresuju zanimljivim temama ili šalama, ali on samo gleda gde mu je majka i izbegava njihove pozive za druženje. U dogovoru sa učenicima, pojedine časove odeljenjskog starešine počeli smo da posvećujemo Milanovom prilagođavanju.

AKTIVNOSTI

NASTAVNIKA

UČENIKA

Razgovor sa učenicima o njihovim svakodnevnim potrebama.

Navode i obrazlažu vrste potreba, a naročito potrebu za pripadnošću.

Uputstvo da na stikerima ispišu svoje potrebe, a zatim da ih zalepe na zid potreba (hamer) vodeći računa o vrsti potrebe.
Deli stikere, upućuje na hamere na kojima su naslovi potreba.

Pišu potrebe.
Lepe stikere na zid potreba.

Usmerava izlistavanje potreba koje su učenici ispisali, a potom razgovor usmerava na potrebu za pripadnošću:

  • Kako je zadovoljavamo kod kuće, a kako u školi?
  • Da li vam je i koliko važno da vas drugi prihvataju?
  • Da li se svi osećate prihvaćenima jedni od drugih?
  • Da li se radujete odlasku u školu i zbog čega?
  • Šta čini detinjstvo srećnim?
  • Jeste li čuli za izraz „srodna duša”? (Međusobno razumevanje, poverenje, uvažavanje, pomaganje, deljenje tajni…).

Razgovaraju o svojim potrebama, obrazlažu, argumentuju.

Podseća na pravila tokom slušanja muzike i uključuje pesmu „U svetu postoji jedno carstvo”.

Slušaju i pevaju pesmu.

Vodi kratak razgovor o pesmi kroz sledeća pitanja:

  • Da li u našem odeljenju postoje učenici za koje se može reći da ne zadovoljavaju potrebu za pripadnošću u druženju?
  • Kako se manifestuje njihova otuđenost?

Odgovaraju na pitanja, navode
neke od osnovnih ljudskih potreba.
Obrazlažu i argumentuju
svoje odgovore.

Objašnjava tehniku Drvo problema i Drvo rešenja (Drvo problema je jedna od tehnika mapiranja osnovnih problema, zajedno s njihovim uzrocima i posledicama). Predstavlja je kratkom prezentacijom.

Slušaju i gledaju prezentaciju.

Nastavlja sa razgovorom kroz pitanja:
Koji problem smo uočili? (Milan sa majkom u školi)
Kako bismo definisali rešenje problema?
(Milan sa nama u radu i igri)
Na tabli lepi dva hamera:

Drvo problema
(Zapisati problem na stablu)

Drvo cilja
(Zapisati cilj, rešenje problema na stablu)

Deli učenike u grupe (podsećanje na pravila rada u grupi) i deli zadatke.
Vreme za rad grupa je 10 minuta.
Zadaci
Prva i treća grupa
Navedite uzroke Milanovog otuđenog ponašanja.
(Šta mislite zbog čega se Milan ne druži sa svojim vršnjacima – drugarima iz odeljenja?)
Druga i četvrta grupa
Navedite posledice Milanovog otuđenog ponašanja.
(Do čega je sve dovelo to što se Milan ne druži sa svojim vršnjacima?)
Prva i treća grupa
Navedite aktivnosti koje treba preduzeti kako bismo rešili problem Milanovog otuđenja.
(Šta sve možemo preduzeti da bismo Milana uveli u svet drugarstva?)
Druga i četvrta grupa
Navedite ciljeve Milanove promene ponašanja iz otuđenog u osećaj pripadnosti odeljenju.
(Kakvo će se Milan osećati i ponašati ako promeni svoje ponašanje i postane naš drugar?)

Rade na zadacima.

Usmerava diskusiju, zapisuje odgovore na hamerima na adekvatno mesto (koren, stablo ili krošnju). Usmerava analizu rešenja do kojih su došli.

Predstavnici grupa izlažu uzroke i posledice problema, rešenje, aktivnosti za rešavanje problema i cilj koji ćemo postići rešavanjem problema.
Sve navedeno argumentuju.

Tatjana Jablančić Bekić je rođena 1967. godine u Tuzli. Druga je generacija prosvetnih radnika u porodici. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Tuzli. Studirala je srpsku književnost i jezik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. U osnovnoj školi predaje srpski jezik i književnost već trideset godina. Učestvovala je u različitim domaćim i međunarodnim školskim projektima kao što su: predstava „Hajduci”, projekat u sklopu obuke Inclusive Education for school leaders, „Muzej prošlosti za budućnost”, „Šešir profesora Koste Vujića”, Srpsko-ruski festival osnovnoškolskih pozorišta i dr. Iskustvo u radu sa učenicima obogaćuje kontinuiranim stručnim usavršavanjem.