Primeri iz prakse

PROJEKTNA NASTAVA

Nastavnik:

Nataša Janjušević

Naziv projekta:

,,Vreme nema zube, ali sve nagriza”

Nastavni predmet:

Geografija

Škola:

Osnovna škola „Natalija Nana Nedeljkovićˮ, Kragujevac

Razredi:

5, 6. i 7. razred

Cilj projekta:

Obnavljanje i usvajanje znanja o klimi i vremenu od 5. do 8. razreda putem istraživačkih zadataka i ogleda

Ishodi:

Učenik će biti u stanju da:

– svojim rečima objasni pojam, strukturu i sastav atmosfere;

– poredi pojmove vreme i klima;

– navodi klimatske elemente, klimatske činioce i tipove klime u svetu, Evropi, Aziji i Srbiji;

– navodi, objašnjava i argumentuje vremenske promene koje se dešavaju u troposferi (vetrovi, padavine, oblaci, zagrevanje vazduha, vazdušni pritisak, insolacija);

– grafički predstavlja i čita klimatske elemente (klima dijagrame);

– navodi primere uticaja čoveka na zagađenje atmosfere i predviđa posledice takvog ponašanja;

– navodi i objašnjava primere uticaja atmosferskih nepogoda na čoveka (ekstremne temperature i padavine, grom, grad, oluja);

– koristi dnevne meteorološke izveštaje iz medija i planira svoje aktivnosti u skladu sa njima;

– popunjava i analizira klimatsku nemu kartu sveta, Evrope, Azije i Srbije;

– uz pomoć geografske karte samostalno određuje klimatski tip i pripadajuću biljnu zajednicu na nivou sveta, Evrope, Azije i Srbije;

– samostalno vrši oglede;

– prezentuje rad;

– procenjuje svoj rad, rad grupe i radove ostalih grupa.

Vrsta projekta:

Predmetni;

Vertikalna povezanost od 5. do 8. razreda;

Horizontalna povezanost;

Srpski jezik i književnost: izvođenje predstave „Sunce i vetarˮ, recitovanje pesme „Braća medvediˮ;

Likovna kultura: izložba radova;

Muzička kultura: Košava, Jelena Tomašević;

Domaćinstvo: kolači u obliku jelkica;

Ekologija: kisele kiše, efekat staklene bašte

Vrsta projekta po trajanju:

Projektni mesec

Korišćeni izvori u projektnom radu:

Udžbenik geografije za 5, 6, 7. i 8. razred osnovne škole, „Ogledi u nastavi geografijeˮ, Milutin Tadić, „Planeta Zemljaˮ enciklopedija, „Zabavni eksperimenti: vazduh, zvuk, svetlostˮ, geografski atlas, fizičko geografske karte sveta, Evrope, Azije i Srbije, zidna klimatska karta sveta, IKT.

Produkti:

Plakati, karte, modeli reljefa

AKTIVNOSTI

NASTAVNIKA

UČENIKA

Nastavnik usmerava izbor projektnog zadatka, jer treba da povezuje sve razrede. Okupljeni su predstavnici razreda, po četvoro.

Učenici biraju ponuđene predloge za izbor projektnog zadatka (nastavnik daje predloge za oblasti koje se obrađuju u svim razredima – koncentrični krugovi, spirala);

Prilikom izbora učenici razmišljaju o predlozima, diskutuju u parovima i grupama, potom argumentuju izabrani predlog.

Podela zadataka po razredima:

 

  1. razred:

– objasniti pojmove: atmosfera, sastav i struktura atmosfere, vreme, klima, klimatski elementi, klimatski činioci kroz „Mape umaˮ;

– koristeći nemu kartu objasniti različite tipove klime u svetu;

– opisati uticaj atmosferskih nepogoda na čoveka i predstaviti na hameru;

– šta je to meteorologija, u čemu se ogleda njen značaj, koji su to prirodni predznaci lepog i lošeg vremena, međudejstvo klime i čoveka prikazati kroz Poster;

 

Ogledi:

– kišomer;

– vetrokaz;

– termometar;

– šišarke – prognozeri vremena;

– simuliranje kretanja oblaka;

– oblaci od vate;

– vazduh zauzima prostor;

– kretanje oblaka – simulacija kretanja oblaka;

– simulacija padanja kiše;

 

6.razred:

– objasniti koristeći kartu, šta sve utiče na klimu Evrope;

– objasniti klimatsku nemu kartu za Evropu;

– uraditi i uporediti klima dijagrame za gradove: Atina, London, Moskva i Oslo;

– predstaviti uzročno-posledične veze klime, vegetacije i životinja: na karti sveta predstaviti specifične životinje za pojedina područja;

– prevesti tekst o zagađivanju i očuvanju životne sredine sa engleskog jezika na srpski jezik;

– izrada plakata: tipovi klime u svetu;

– mesečno praćenje i upoređivanje klimatskih elemenata za Kragujevac, Niš, Novi Sad, Beograd i Zlatibor, izrada grafikona maksimalne i minimalne temperature;

 

Ogledi:

– težina vazduha (dva balona, jedan više jedan manje naduvan i okačeni o cevčicu tako da veći preteže);

– kiseonik (upaljena sveća u poklopljenoj tegli koja se ugasi kada nestane kiseonika);

– „čudesno jaje” (objašnjavanje uticaja vazdušnog pritiska);

-„čudesna suva maramica” (uticaj vazdušnog pritiska);

– kondenzacija vode (tegla sa vrućom vodom koja je poklopljena, a na čijem se poklopcu nalazi led);

– izvrnuta čaša vode (uticaj vazdušnog pritiska koji onemogućava da voda istekne iz čaše kao ni da karton na koji je čaša okrenuta padne);

– vazduh je svuda oko nas (kesa koju vrtimo i koja se naduva);

 

7.razred:

– predstavljanje tipova klime u Aziji, ucrtavanje na karti;

– faktori koji utiču na klimu Azije, toplotni pojasevi Azije;

– specifičnosti tipa klime za Indijsko  poluostrvo – monsunski tip, koristiti karte, izraditi reljefne karte;

– izrada klimatske neme karte Azije;

– plakat: povezivanje i upoređivanje prostiranja različitih tipova klime sa različitim tipovima vegetacije;

– izrada klima dijagrama pojedinih gradova u Aziji;

 

Ogledi:

– pustinja, pustinjska klima, vegetacija i životinje, oaza i naroda – beduina (kutija napunjena peskom sa palmom, kamilama, oazom i stenama, kretanje peska pod uticajem vetra, formiranje dina)

– izrada „Čep karteˮ.

 

8.razred:

– faktori koji utiču na klimu Srbije;

– praćenje i crtanje grafikona najviših i najnižih temperatura u Srbiji;

– izrada karte Srbije na kojoj su predstavljeni klimatski tipovi;

– izrada i analiza klima dijagrama za Kragujevac, Sjenicu, Novi Sad, Kopaonik;

– upoređivanje klima dijagrama sa klimatskim tipovima u Srbiji, uticaj vetrova, košave („Košavaˮ, Jelena Tomašević)

 

Ogledi:

– boje svetlosti

– olovka u čaši vode (proces prelamanja svetlosti)

– predstavljanje i povezivanje različitih tipova klime sa odgovarajućom vegetacijom: polarna i subpolarna klima – TUNDRE, kontinentalna i umereno-kontinentalna klima – TAJGE, sredozemni tip klime – AGRUMI.

Učenici biraju ponuđene predloge za izbor projektnog zadatka (nastavnik daje predloge za oblasti koje se obrađuju u svim razredima – koncentrični krugovi, spirala);

Prilikom izbora učenici razmišljaju o predlozima, diskutuju u parovima i grupama, potom argumentuju izabrani predlog.

Nastavnik usmerava podelu učenika na grupe u okviru razreda, određivanje vremenskog roka za izradu zadataka i projekta, izbor metoda rada, izbor materijala potrebnih za rad, upućuje učenike na dodatnu literaturu i različite izvore informacija.

Dogovaraju se oko podele u grupe, biraju zadatke, raspoređuju zaduženja u okviru grupe (vođa grupe, ko šta radi), određuju vremenski rok koji im je potreban.

Vođe grupa beleže zaduženja i vremenske rokove, kako bi u okviru grupe pravili svoj inicijalni plan.

Nastavnik prati rad učenika, pruža dodatnu podršku, koordinira prilikom izrade zadataka.

Nastavnik piše Dnevnik odvijanja projektne nastave.

Prikupljaju informacije, prave presek radi sređivanja postojećih informacija, razmatraju poteškoće u radu i pronalaze načine kako ih otkloniti.

Svaki učenik u okviru grupe podnosi svoj izveštaj koji sadrži deo zadatka koji je radio, metodološki postupak koji je primenio, rezultate do kojih je došao, potom grupa sačinjava svoj izveštaj.

Usmerava prezentaciju projekta.

Učenici prezentuju rezultate po grupama, a nakon toga za projekat kao celinu (izveštaj sastavljaju vođe grupa). Osim krajnjih rezultata prezentuju i proces dolaženja do rezultata, korišćene metode, učešće pojedinaca u timu.

Prezentaciju projekta vrši svaki razred za sebe, jedino učenici osmog razreda prisustvuju svakoj prezentaciji radi podsećanja i produbljivanja znanja za prijemni ispit.

Usmerava organizaciju izložbe produkata projekta.

Dogovaraju se oko postavke izložbe. Predstavnici 5, 6, 7. i 8. razreda sačinjavaju izveštaj koji obuhvata ceo projekat, odnosno sve razrede, radi prezentovanja nastavnicima, roditeljima i ostalim zainteresovanim učenicima. Posluživaće kolačiće u obliku jelkica koje su napravljene na domaćinstvu, izvesti predstavu „Vetar i Sunceˮ, recitovati… Osim posluženja gosti će moći da razgledaju sve produkte projekta, a učenici će odgovarati na njihova pitanja.

Tokom evaluacije nastavnik koristi svoj Dnevnik odvijanja projektne nastave i usmerava proces.

Učenici koriste svoje beleške, produkte, snimke, fotografije, analiziraju kako su dolazili do rezultata, koje su dobre, koje loše strane, uslovi rada, saradnja u grupama i između grupa i daju konačnu ocenu ostvarenosti cilja i ishoda.

Nataša Janjušević, nastavnica geografije

OŠ „Natalija Nana Nedeljković”, Kragujevac

O autorki teksta…

Završila sam Drugu kragujevačku gimnaziju a potom i studije na Geografskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde sam diplomirala 2002. godine. Nakon završenih studija, radila sam kao agent prodaje turističkih aranžmana i turistički vodič. Pre nego što sam u školi u Grošnici zasnovala radni odnos na neodređeno vreme, radila sam u nekoliko osnovnih škola (OŠ „Radoje Domanović”, OŠ „Vuk Stefanović Karadžić”, OŠ „Živadinka Divac”, OŠ „Sveti Sava”) i u Ekonomskoj školi u Kragujevcu. Koordinator sam Tima za stručno usavršavanje i jedan sam od članova tima za projekte mobilnosti ERASMUS.