1/2022 Iz ugla stručnjaka

Međunarodna konferencija „Pogled u učionicu – od tradicije do savremenosti“

U periodu od 15. do 18.5.2022. u Vodicama, u Republici Hrvatskoj, je održana prva Međunarodna konferencija za nastavnike osnovnih škola, prosvetne stručnjake i naučnike u osnovnom obrazovanju Pogled u učionicu – od tradicije do savremenosti. Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva nauke i obrazovanja, Agencije za mobilnost i programe Evropske unije i CARNET-a. Inicijator i organizator skupa je Hrvatski savez osnovnih škola, a partneri su Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Pedagoški fakultet u Mariboru, Pedagoški fakultet u Bijeljini, Videokonferencija za globalno učenje i Globalna obrazovna grupa za video konferencije.

Tokom četiri dana, učestvovalo je preko 300 hrvatskih i stranih učesnika, održana 92 stručna izlaganja, radionice i prezentacije. Učesnici su imali priliku da učestvuju u predavanjima i radionicama, slušaju primere dobre prakse i čuju zaključke istraživanja u obrazovanju.Među izlagačima bile su Vesna Petrović i Biljana Vulović iz Srbije.

 
PLENARNI PREDAVAČI
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Dr Ranko Rajović je specijalista interne medicine, magistar neurofiziologije i doktor sportskih nauka. Saradnik je UNICEF-a za rano obrazovanje i gostujući predavač na fakultetima u nekoliko zemalja. Osnivač je Mense Srbije, a pokretač je i jedan od osnivača Mense Slovenije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Doktor Ranko Rajović je jedan od najvećih stručnjaka (u regionu) kada je u pitanju rani razvoj dečje inteligencije. Kreirao je i NTC program za edukaciju roditelja i nastavnika, koji se sprovodi u 17 evropskih zemalja. Primarna uloga NTC programa je korišćenje novih otkrića iz oblasti neuronauke u učionicama i svakodnevnom životu kroz različite aktivnosti i igre koje pozitivno utiču na razvoj mozga. Jedan od najzahvalnijih sagovornika o vaspitanju dece, stručnjak u javnosti obožavan, jer su njegovi saveti jasni, sažeti, jednostavni i svrsishodni.
 
 
 
 
 
 
 
 
Mina Patel, osnivač i izvršni direktor video konferencija za globalno učenje u Londonu, Velika Britanija. Završila je Master’s Degree (Technology Enhanced Learning (IC) na Sheffield Hallam University. Dobitnica niza nagrada iz oblasti videokonferencija u obrazovanju. Više od 25 godina aktivno radi u oblasti obrazovanja kao nastavnik, mentor i autor niza istraživanja. Za Britansku školu u Maleziji, Mina je radila kao projekt menadžer za predavanje engleskog jezika. Ovo je uključivalo blisku saradnju sa Ministarstvom obrazovanja na razvoju materijala i obuke za podršku nastavnicima engleskog jezika širom zemlje. Centralna tema njenog rada i istraživanja je procena i odnosi između ocenjivanja, nastave i učenja.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Päivi Nilivaara je međunarodno priznati finski konsultant za obrazovanje. Radi u Istraživačkoj grupi za obrazovanje, evaluaciju i učenje – REAL na Univerzitetu u Tampereu. Njena istraživačka interesovanja su usmerena na buduće metode učenja i kompetencije i razvoj veština i mišljenja. Specijalizovana je za razvoj kurikuluma, obuku nastavnika i pedagogiju 21. veka. Učestvovala je u sprovođenju reforme kurikuluma u ​​Finskoj i sprovela stotine programa obuke za nastavnike i direktore u nacionalnom i međunarodnom kontekstu u raznim zemljama Evrope, Afrike i Azije – uključujući Hrvatsku. Počela je kao nastavnik i direktor u osnovnom obrazovanju, a danas radi kao domaći i međunarodni stručnjak za obrazovanje u javnom i privatnom sektoru.
 
Vanredni profesor dr Marina Gabelica je književni kritičar, književni i filmski metodolog. Na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Republika Hrvatska, predaje predmete iz oblasti književnosti za decu i medije. U svom stručnom i profesionalnom radu bavi se potencijalom pripovedanja u različitim medijima – od književnosti za decu do elektronske književnosti i filma. Pored naučnih i stručnih radova, autorka je (uz Dubravku Težak) univerzitetskog udžbenika Kreativni pristup čitanju, više udžbenika hrvatskog jezika za mlađe razrede osnovne škole, kao i niza metodičkih priručnika i edukacija za nastavnike i vaspitače iz oblasti čitalačke, medijske i filmske pismenost
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Mladen Kopasić je profesor razredne nastave sa dvadesetogodišnjim iskustvom. Radi u Osnovnoj školi „Polje“ u Ljubljani. Autor je udžbenika i e-udžbenika iz oblasti matematike, nauke i tehnike, predavač i suorganizator međunarodnih konferencija, spoljni saradnik za izradu nacionalnih testova znanja slovenačkog jezika u osnovnim školama. Za pedagoška dostignuća u 2017. godini dobio je Nagradu Republike Slovenije za osnovno obrazovanje.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Juraj Bilić je zamenik direktora CARNET-a. Magistrirao je ekonomiju na Univerzitetu Josip Juraj Štrosmajer u Osijeku. Radio je kao koordinator obrazovnih projekata u nevladinom sektoru, gde je, između ostalog, vodio projekat „Nova škola – integrisana škola Vukovar“ sa ciljem osnivanja integrisane osnovne škole u ​​Vukovaru. Radeći u nevladinom sektoru, stekao je veliko iskustvo u izradi, primeni i implementaciji obrazovnih projekata koje finansiraju Evropska komisija, Svetska banka, Kraljevina Norveška, Republika Hrvatska i drugi veliki donatori.
PANEL DISKUSIJA
Tokom konferencije organizovana je javna rasprava na kojoj su stručnjaci izneli i razmenili svoja mišljenja, iskustva, ideje i razgovarali o aktuelnim temama. Učesnici diskusije bili su Bojan Iličić iz Republike Hrvatske, Valerija Dodig iz Republike Bosne i Hercegovine, Danilo Kozoder i Živa Jakšić iz Republike Slovenije i Biljana Vulović iz Republike Srbije.  
                                  
   TEMA
Nastava budućnosti – tradicionalnija ili više digitalna?
Pitanja za diskusiju:
1. Kako vidite promene u obrazovanju iz ugla nastavnika i drugih aktera u obrazovnom procesu?
2. Koji su problemi i koje mogućnosti proizilaze iz upotrebe digitalnih alata i tehnologije u nastavi?
3. Koje promene su se desile u nastavnom procesu u odnosu na učenike?
4. Postoje različita iskustva sa onlajn nastavom, ali uobičajeno pitanje je -Kako nadoknaditi „zdravu“ interakciju između nastavnika i učenika?
5. Da li „forsiranje” digitalnog u nastavi treba da prestane i da se vrati tradicionalnim metodama rada ili obrnuto?
6. Da li je potrebno nove nastavne planove i programe dopuniti temama socio-emocionalnog učenja i mentalnog zdravlja?
7. Šta biste obavezno zadržali tradicionalno u svom radu, bez obzira na upotrebu najnovijih tehnologija?
8. Da li su nastavnici zbog upotrebe digitalnih alata i onlajn časova zanemarili metodičko osmišljavanje nastave ili se metode učenja moraju transformisati i prilagoditi novim okolnostima?
I druga…
Redakcija elektronske revije Prosvetionik